Grijanje i hlađenje iz istog uređaja, pristupačnog prosječnom kupcu, još donedavno je zvučalo kao znanstvena fantastika. Ali danas više ne zvuči tako - zahvaljujući ventilokonvektorima.
Rasprava o klimatskim promjenama i posljedičnim učincima na naš planet zahuktava se iz godine u godinu. Iako se ne slažu oko mnogo, znanstvenici su relativno jedinstveni u prognozama sve većih razlika između godišnjih doba, najavljujući mogućnost ekstremnih razlika. Konkretno, to znači toplija ljeta i hladnije zime, uz neuobičajeno visok raspon temperatura, ekstremniji no do sada.
Iako kao pojedinci ne možemo znatnije utjecati na razvoj situacije, puno je pitanja na koja moramo pronaći odgovor. Kako se zimi grijati? Koji energent izabrati? Što će nas manje koštati? Kako se ljeti zaštititi od ekstremnih vrućina? Koji grijaće, a koje rashladno tijelo izabrati? Gdje ih smjestiti?
Jasno je da svi želimo maksimalan komfor: idealno bi bilo imati jedinstven proizvod koji bi bio sposoban i grijati i hladiti prostor, po mogućnosti da ga možemo aktivirati na dodir prekidača, bez puno predradnji. Postoji li takav proizvod?
Upoznajte ventilokonvektor
U blogu o grijalicama pojasnili smo kako radi konvektorska grijalica. Izmjenjivač topline koji se nalazi u konvektoru (može biti jedan ili više njih) sastavljen je od cijevi s nanizanim lamelama koje služe kako bi se povećala površina izmjene topline. Lamele mogu biti aluminijske (na bakrenim cijevima) ili od čeličnog lima (varene na čelične cijevi). Konvektori djeluju na principu konvekcije, odnosno toplinskog strujanja: hladni zrak koji se prirodno diže s poda prostorije ulazi u grijalicu i zagrijava se prelaskom preko električnog grijača, što rezultira izlaskom toplog zraka iz grijalice. Topli je zrak lakši od hladnog te se diže prema stropu prostorije; vremenom, kako se hladi, spušta se prema podu i cijeli se proces ponavlja. Na taj se način prostorija jednakomjerno zagrijava.
Ventilokonvektor, veliki brat običnog konvektora, koristi isti princip rada - ali s jednom bitnom razlikom. Za razliku od običnog konvektora, koji koristi prirodnu cirkulaciju zraka ugrijanoga na njegovim konvektivnim površinama, ventilokonvektor koristi i ventilator za prisilno propuhivanje konvektorskih površina. Zahvaljujući ventilatoru, prijenos topline s konvektivnih površina na zrak u prostoriji višestruko se ubrzava.
Zimi grije, ljeti hladi
Tu dolazimo i do druge velike razlike između ventilokonvektora i konvektora. Naime, osim što zagrijava zrak, ventilokonvektor ga može jednako efikasno i - rashladiti. Riječ je o "2 u 1" uređaju koji u jednom kućištu objedinjuje izmjenjivač topline, ventilator i filtar. Unutar cijevnog izmjenjivača s lamelama struji voda, koja služi kao prijenosnik energije. Ovisno o tome je li ta voda topla ili hladna, prelaskom preko izmjenjivačkih se ploha zrak u prostoriji zagrijava ili rashlađuje.
Ventilokonvektori su, dakle, namijenjeni i za grijanje i za hlađenje prostora. Za funkciju hlađenja moraju biti spojeni na sustav rashladnika vode, a za funkciju grijanja se mogu spajati na dizalice topline, kotlove na kruta goriva, pelet ili sječku, plinske aparate, elektrokotlove i ostale generatore topline u okviru dozvoljenih maksimalnih temperaturnih režima.
Postoje dvije verzije ventilokonvektorskog sustava: dvocijevni ili četverocijevni. Kroz (jedini) izmjenjivač topline ventilokonvektora u dvocijevnom sustavu struji topla ili hladna voda, ovisno o tome grijemo li ili rashlađujemo prostor, a sustav funkcionira uz dvije cijevi, polazni i povratni vod. Primjer ventilokonvektora za dvocijevni sustav je Terma Airata 195, ventilokonvektorski uređaji s vodenim dvocijevnim izmjenjivačem topline. Riječ je o podnom modelu, koji je spreman i za podstropnu ugradnju, s usisom zraka od ispod uređaja.
Kao što samo ime govori, kod četverocijevnih sustava "u igri" su četiri cijevi, dva polazna i dva povratna voda, što znači da za toplu i hladnu vodu postoji poseban par vodova. To sustavu omogućuje istovremeno grijanje i hlađenje: neke prostore sustava možete grijati, a istovremeno neke druge možete hladiti.
Vrste ventilokonvektora
Još jedna od velikih prednosti ventilokonvektora pred ostalim sustavima grijanja je u različitim mogućnostima ugradnje. Svaki se sustav grijanja uglavnom bazira na grijaćim tijelima koje ne nude previše izbora kad je ugradnja u pitanju: teško ćete radijatore postaviti na stropove ili kamine učiniti nevidljivima. Ventilokonvektore je zbog njihovih malih dimenzija i male mase moguće ugraditi doslovno svuda: u pod, na zid ili u strop.
Parapetne (ili podno-podstropne) ventilokonvektore moguće je montirati na pod ili ispod stropa. Jednostavni su za instaliranje i zbog snažnog protoka zraka omogućavaju ravnomjerniju raspodjelu topline u sobi.
Terma FT5 300 primjer je zidnog ventilokonvektora s vodenim dvocijevnim izmjenjivačem topline. Takvi ventilokonvektori dizajnom podsjećaju na klima-uređaje, jednostavno ih je instalirati i odlično se uklapaju u sve prostore. Prednost im je i niska razina buke pri radu.
Stropni ventilokonvektori ugrađuju se u spuštene stropove, što prostor čini maksimalno upotrebljivim jer nema nikakvih prepreka za razmještaj namještaja u prostoriji. Ne narušavaju izgled prostorije, a izuzetno su učinkoviti. Postoje kazetne i kanalne izvedbe stropnih ventilokonvektora; kazetne verzije nude i četverokanalnu izvedbu za jednakomjernu distribuciju toplog ili hladnog zraka kroz cijelu prostoriju.
Podni ventilokonvektori ugrađuju se (pogađate;) u pod, što ih čini nenametljivima i učinkovitima. Naročito su efikasni kad se ugrade uz veliku staklenu površinu, kao što su u kućama staklene stijene koje gledaju na terasu. U tom slučaju zimi "usisaju" hladni zrak koji se spušta sa staklene stijene, griju ga i zagrijanog vraćaju u prostor. Zimi tako griju prostoriju i istovremeno sprječavaju magljenje stakala, a ljeti je hlade i odvlažuju zrak u njoj. Svoj idealni ventilokonvektor možeš pronaći na webshopu ili u najbližoj poslovnici.
