Zamislite: stojite na Badnjak pored prozora, gledate kako vani sniježi, u rukama vam šalica toplog čaja, a ugodno se ugrijanom dnevnom sobom širi svjež miris borovih iglica.
Mnogi bi od nas upravo tako opisali "Božić iz snova". Ne mora to biti Božić; sam osjećaj boravka u ugodno ugrijanom prostoru, dok vani vlada hladnoća, čovjeka ispunjava mirom, čini ga sretnim. Jednostavno, pogled na vatru u kaminu zimi na sve nas djeluje smirujuće i opuštajuće.
Koliko energije trošite za grijanje?
A smireniji i opušteniji ćete postati i kad se odlučite za odgovarajući način grijanja vašeg prostora, radilo se o stanu ili kući. Kad odlučujete o načinu grijanja, možete se držati dva principa: ili ćete način grijanja odabrati prema osjećaju ili ćete u ruke uzeti papir i olovku i malo se pozabaviti elementarnim matematičkim operacijama.
Ako vam je od osjećaja draža matematika, a želite niže troškove grijanja (radilo se o novom objektu ili razmišljate o drukčijem sustavu grijanja), prvo pitanje koje biste si trebali postaviti jest: "Koliko energije trošim na grijanje doma?" Do odgovora možete doći pogledom na energetski certifikat - specifična potrošnja toplinske energije u rasponu je od ledenih 300 (za "vile propuh") do impresivno niskih 15 kWh/m2 (za pasivne kuće). Taj broj pomnožite s brojem "kvadrata" koje ćete grijati i dobit ćete godišnju potrošnju energije potrebnu za grijanje prostora.
Taj je broj uvelike ovisan o različitim čimbenicima, poput kvalitete toplinske izolacije objekta (krovište, pod, zidovi), broja otvora, kvalitete stolarije, zemljopisnog položaja... Kad imate taj broj, sljedeći koji vam je potreban jest količina energenta čijim se izgaranjem dobiva energija potrebna za zagrijavanje prostora (dakle, prvi broj). Da biste njega dobili, morate znati energetsku vrijednost jedinice (recimo, kilogram ukapljenog plina, litra lož ulja, kubni metar drva...) i okvirnu cijenu jedinice. Uz te brojeve, lako ćete jednostavnim matematičkim operacijama doći do pune cijene grijanja.
---
Toplinska izolacija
Želite li sustav grijanja koji će biti učinkovit i jeftin, morate proći tri koraka: dobro toplinski izolirati stambeni objekt (ako sami gradite, ili pri kupnji odabrati objekt što boljeg energetskog razreda), odabrati sistem grijanja te energent najboljeg omjera cijene i iskoristivosti.
Kad je o toplinskoj izolaciji riječ, to je jedan od najvažnijih čimbenika u cijeloj priči o grijanju. Termoizolacija objekta je jednako važna i ljeti i zimi - dobra toplinska izolacija zimi smanjuje gubitke topline, a ljeti sprječava pregrijavanje prostora. Novac uložen u kvalitetnu termoizolaciju najbolje je uložen novac; zahvaljujući dobroj izolaciji, godinama ćete štedjeti zahvaljujući nižim računima za grijanje i rashlađivanje doma.
Kvalitetna izolacija počinje od podova, pa je tako preporuka stručnjaka da podovi ispod kojih se ne grije trebaju biti debljine barem 10, a podovi prostorija ispod kojih se grije 8 centimetara debljine. Toplotna izolacija zidova sljedeća je stepenica: kvalitetno odrađena fasada najbolja je garancija nižih iznosa na računima za grijanje.
Broj otvora u zidovima (prozori i vrata) te kvaliteta stolarije daljnji su čimbenici koji utječu na kvalitetu grijanja. Vjerujte, najčešće postoji dobar razlog zašto je jedan prozor istih dimenzija ponekad bitno skuplji od drugoga, a isto vrijedi i za vrata, vanjska i unutarnja. I za kraj priče o dobro odrađenoj termoizolaciji objekta, kao šlag na tortu (doslovno) sjeda krov: pri loše izvedenoj izolaciji kroz krov se može izgubiti gotovo trećina energije. Ako je krovna izolacija izvedena korektno, uloženo u izolaciju vratit će vam se vrlo brzo kroz niže račune za grijanje.
Odabir sustava grijanja
Kad je u pitanju odabir sustava grijanja, sve ovisi o vašim potrebama: možda želite grijati samo jednu prostoriju, možda samo jedan kat, možda želite različite temperature u različitim prostorijama... U skladu s potrebama, sustavi grijanja mogu se po izvedbi podijeliti na lokalna grijaća tijela, sustave centralnog grijanja, sustave daljinskog grijanja i ostale sustave grijanja.
Najjednostavniji način grijanja je ono pojedinačnim grijaćim tijelima, koji zagrijavaju samo prostor u kojem se nalaze. Ovakva vrsta grijanja, ovisno o energentu, može biti i skupa i jeftina - nije svejedno koristite li kao pojedinačni grijač kamin na drva, inverterski klima uređaj ili električnu grijalicu. Uglavnom se koriste u krajevima s blažom klimom, objektima za odmor ili kao pomoć glavnom sustavu grijanja.
Sustavi daljinskog grijanja su oni kod kojih se toplina proizvodi u za to predviđenim postrojenjima i do potrošača se dovode toplovodom ili vrelovodom. Tu su i sustavi koji koriste obnovljive izvore energije, poput solarne energije, koji koriste najnaprednije tehnologije, najštedljiviji su na duge staze, ali su im mana osjetno viši troškovi pri samoj investiciji.
Centralno grijanje je posljednjih desetljeća svojevrsni standard kad su sustavi grijanja u pitanju. Toplina se kod ove vrste sustava proizvodi u izvoru topline (plinski kotao, dizalica topline,…), do prostorija se pomoću cijevi dovodi medijima za prijenos topline (pare, zraka ili vode) i ondje putem grijaćih tijela zagrijava prostor. Centralni se sustav grijanja sastoji od generatora topline, opreme za distribuciju topline, opreme za predaju topline, sigurnosne opreme te ostalih elemenata.
Generatoru topline pripada glavna uloga u filmu o centralnom grijanju: on energiju dobivenu od energenta pretvara u toplinsku, nakon čega se zagrijava medij za prijenos topline (voda, para, zrak). Energenti mogu biti struja, plin, lož ulje, toplina iz okoliša (kad su u pitanju toplinske pumpe)... Zagrijana voda kroz sustav cirkulira prirodno (funkcionira na principu različitih težina tople i hladne vode) ili uz pomoć cirkulacijske pumpe. Grijanje s prisilnom cirkulacijom (pumpom za grijanje) radi tako da pumpa, koju pokreće dodatna energija, osigurava cirkulaciju vode u sustavu.
Kad je o grijaćim tijelima kod centralnog grijanja riječ, najčešće su to radijatori. Radijatori zagrijavaju prostor principom konvekcije - zrak koji struji uz njih penje se prema gore, a hladniji zrak se spušta i zagrijava strujanjem uz radijator te se tako prostor kružno zagrijava.
Podno grijanje posebna je priča. Podna grijanja dvije trećine topline predaju zračenjem, a jednu trećinu konvekcijom te spadaju u vrstu grijanja zračenjem. Važne prednosti podnog grijanja su niske temperature medija za prijenos topline, što ih čini idealnima za niskotemperaturne dizalice topline, kondenzacijske kotlove i solarno grijanje. Pored ostalog, podno grijanje ne zauzima prostor kao sobna grijaća tijela u zoni boravka, neznatno stvara prašinu i omogućuje postizanje ravnomjerne raspodjele topline u prostoru.
Sustavi podnog grijanja se dijele na mokre i suhe sustave. Kod mokrih se sustava cijevi postavljaju iznad izolacijskog sloja i zalijevaju tekućim estrihom koji omogućuje ravnomjernu raspodjelu topline u prostoru, dok se kod suhog sustava grijanja cijevi postavljaju u ploče od pjenastih materijala i pokrivaju suhim pločama. Suhi sustavi zahtijevaju manju ugradbenu visinu i pogodni su za naknadnu ugradnju kod postojećih objekata. Oba sustava zahtijevaju instalaciju rubne trake (debljine 1 cm) za slobodno širenje podloge i smanjenje toplinskih gubitaka prema vanjskim zidovima.
Da bi se postigla velika toplinska ugodnost, podna grijanja ne bi trebala prekoračiti maksimalne površinske temperature (zona boravka 29°C, rubne zone uza zidove 35°C, kupaonice 33°C).
Grijanje prema energentima
Kad znate koji sustav grijanja želite, slijedi odabir energenta.
Grijanje na drva još je uvijek najrasprostranjeniji oblik grijanja kad su energenti u pitanju - podaci pokazuju da se na drva grije više od trećine kućanstava u Hrvatskoj. Kao i svaki energent, drvo ima svojih prednosti i mana. Drvo je vrlo dostupan i cjenovno jedan od najpristupačnijih energenata, ali nije za svakoga - naime, ako ste se ikada grijali na drva, neovisno je li bila riječ o kaminu ili peći na drva, poznate su vam muke s održavanjem vatre i održavanjem željene temperature. Ni same predradnje nisu baš lagane, od nabavke do cijepanja i slaganja drva, skladištenja cjepanica, čišćenja peći ili kamina, odlaganja pepela... S druge strane, nema ljepše slike od pogleda na vatricu u kaminu dok je vani hladno (sjetite se početka teksta).
Osim toga, ponuda kamina i peći na drva je danas uistinu velika i svatko može naći nešto za sebe - bez obzira koristite li kamin kao samostalno grijaće tijelo ili kao generator topline kod centralnog grijanja. Moderni kamini na drva donose najbolje od oba svijeta: suvremenim se dizajnom savršeno uklapaju u svaki interijer, dok pucketanje drva u njima priziva u sjećanje dobra stara vremena i ulijeva osjećaj sigurnosti.
Kad je u pitanju ponuda kotlova na drva, možda biste trebali razmisliti o pirolitičkom kotlu. Piroliza je proces kemijske razgradnje organskih tvari djelovanjem topline na visokoj temperaturi; zahvaljujući tom procesu, iskoristivost je kod pirolitičkog kotla čak 93 posto (za razliku od iskoristivosti od 65 do 75 posto kod običnih kotlova). Tako se godišnje može uštedjeti do 25 posto ukupnih potreba za drvom. Valja napomenuti i da pirolitički kotao odlikuje dulje vrijeme između dva punjenja (8 do 12 sati) te mala količina pepela (zbog kvalitetnog izgaranja).
Peleti su energent koji izabiru oni koji također vole pogled na plamen u kaminu ili peći, ali ne vole sve predradnje koje valja obaviti kad je drvo u pitanju. Peleti su, zapravo, prešani drvni ostaci dobiveni prešanjem, bez dodavanja kemijskih sredstava. Vlažnost kod peleta je manja od 10 posto, što mu daje visoku energetsku učinkovitost. Proizvodi se iz ekoloških čistih domaćih vrsta drva velike ogrjevne moći, a u procesu izgaranja ne luči stakleničke plinove. Zapravo, peleti su jedan od energenata koji najmanje onečišćuju zrak i okoliš općenito: izgaranjem peleta emisije CO2, NOx i prašine znatno su niže od dozvoljenih graničnih vrijednosti ili uopće ne postoje.
Kamini na pelete izgledaju vrlo slično onima na drva, vizualno su atraktivni, a istovremeno vrlo efikasni i jednostavni za korištenje. Izaberete li pelete kao glavni energent, ponuda kotlova na pelete za centralno grijanje također je izuzetna. Pelet-kotlovi su kotlovi posebne konstrukcije kako bi se dobila što bolja iskoristivost; stupanj učinkovitosti kotlova na pelete kreće se do 93 posto, što je oko 20 do 25 posto više u odnosu na klasične kotlove na kruto gorivo.
Plinsko grijanje je, uz ono na struju, najelegantniji oblik grijanja - dovoljan je pritisak na dugme i toplina se počinje širiti prostorijama. Ono što vam je potrebno jest priključak na plin - gradski ili onaj iz spremnika - i plinski kotao, iz kojeg se zagrijana voda šalje u radijatore ili u podno grijanje. Plin je relativno jeftin energent, a sustavi grijanja su čisti i jednostavni. S druge strane, izuzetno je važno redovito provjeravati ispravnost cijelog sustava kako ne bi došlo do neželjenih posljedica curenja plina.
Rasprostranjeno je mišljenje da je grijanje na struju najskuplji način grijanja jer je struja jedan od skupljih energenata. Ali to nužno nije tako - važno je biti svjestan veličine prostora koji valja zagrijati i odabrati odgovarajući generator topline i grijaća tijela. Ponuda je široka kad su u pitanju električni generatori topline i grijaća tijela: od prijenosnih grijalica i radijatora na struju do suvremenih inverterskih klima uređaja, električnih kotlova, radijatora i dizalice topline.
Solarno grijanje je ekološki najprihvatljiviji i na duge staze najisplativiji način grijanja. Moderni domovi često koriste solarno grijanje u kombinaciji s nekim drugim izvorom grijanja, čime se postižu značajne uštede kad je godišnji račun za grijanje u pitanju. Iako je dugoročno itekako isplativ, neki mu zamjeraju visoka početna ulaganja, iako stručnjaci tvrde da se ta početna investicija u potpunosti vrati već za 5 do 6 godina.
Još uvijek niste sigurni?
Ako još uvijek dvojite koji sustav grijanja i na koji se energent grijati, imajte na umu da svaki vaš izbor ima i prednosti i nedostataka. Stoga, ako želite uštedjeti kratkoročno, birajte grijanje na drva; želite li štedjeti na duge staze, za vas je solarno grijanje. Ako ste pristalica najjednostavnijih rješenja, a prostor koji grijete nije prevelik, razmislite o grijanju na električnu struju. Ako vam je najvažnija kombinacija praktičnosti korištenja i umjerene cijene, grijanje na plin vaš je favorit.
Isto bismo mogli navesti i za nedostatke: grijanje na drva zahtijeva posebne predradnje i više angažmana tijekom samog grijanja; struja je skupa; plinsko grijanje zahtijeva redovito održavanje sustava; solarno grijanje traži veća početna ulaganja...
Ali svim je vrstama grijanja jedna stvar zajednička: najbolju ponudu sistema, generatora topline i grijaćih tijela pronaći ćete - u Fero-Term web shopu ili u najbližoj poslovnici.
Želimo vam toplu zimu!
