Povratak na Fero-term.hr

Prijavite se na svoj račun

Prvi put? Registrirajte se!

B2B (ugovorni kupac)prijava

Sobni radijatori - najbolja stvar nakon otkrića vatre

Sobni radijatori - najbolja stvar nakon otkrića vatre

Radijatori su najčešća grijaća tijela u našim domovima. Koju vrstu izabrati, koje veličine i snage, gdje ga smjestiti - otkrijte sve što vas zanima o sobnim radijatorima.

Morate priznati, malo je lakše pritisnuti dugme ili okrenuti ventil i pričekati nekoliko minuta da se prostorija zagrije nego skupljati grane, mučiti se pokušavajući zapaliti vatru, održavati je, grijati se blizu plamena, udisati dim... Grijanje se kroz tisućljeća promijenilo, od otkrića vatre mnogo smo toga naučili kad je u pitanju zagrijavanje prostora u kojem boravimo. Naučili smo zapaliti vatru, kontrolirati je, naučili smo kako prenijeti toplinu iz jedne prostorije u drugu putem grijaćih tijela i grijaćeg medija, naučili smo kako regulirati i održavati toplinu u prostoriji...

Naučili smo i još uvijek učimo - i to sve brže. Grijanje u 21. stoljeću napreduje velikim koracima. Tehnologija je svakim danom sve naprednija i dostupnija, pa novi kamini, peći, kotlovi, dizalice topline i radijatori nude sve širu lepezu mogućnosti i sam proces grijanja čine jednostavnijim i ugodnijim za krajnjeg korisnika. Današnje je sustave grijanja moguće u potpunosti prilagoditi svojim potrebama, programirati ih da svaku prostoriju zagriju na određenu temperaturu u određeno vrijeme, povezati se i sa sustavom grijanja upravljati putem pametnog telefona...


Crni pločasti horizontalni radijatori u kombinaciji sa svijetlom bojom zida.


Njegovo veličanstvo radijator
Najpopularnija grijaća tijela u ovoj priči svakako su - radijatori. Sam naziv "radiator" prvi se puta javlja 1834. godine u patentu Amerikanca Denisona Olmsteda, kojim je ovaj zaštitio izum peći s dodatnim tijelom koje je isijavalo toplinu. Prvi primitivni radijator patentirao je sedam godina kasnije Joseph Nason, a otac modernog radijatora je Franz San Galli, Prus rođen u Rusiji. On je svoj izum predstavio svijetu 1855. godine, a patentirao ga je dvije godine kasnije. Prvi su radijatori više ličili na orgulje, svaki je za sebe bio pravo malo umjetničko djelo. S vremenom su radijatori mijenjali oblik, postajali su praktičniji i efikasniji te su se počeli proizvoditi od lakših materijala.   


Moderni sobni radijatori prešli su dugačak put od svojih početnih verzija. Danas ih je moguće nabaviti u gotovo svim oblicima koje možete zamisliti, mogu biti okomiti, vodoravni, mogu se postaviti usred sobe, poput pregradnog zida, lako ih je nabaviti u svim duginim bojama, u svim visinama i dužinama... Neki od njih oblikovani su poput pravih umjetničkih djela, pa prostoru u kojem se nalaze daju dozu luksuza i sofisticiranosti. U svakom slučaju, moderni sobni radijatori izgledaju atraktivno i odlično će se uklopiti u svaki interijer.  

Crni moderni vertikalni radijator za kuhinju u kombinaciji s bijelom bojom zida.


Snaga grijanja
Kad kupujete nove radijatore, izgled će sigurno biti jedan od razloga zbog kojih ćete odabrati određeni model - ali sigurno neće biti najvažniji. Kod kupnje radijatora najvažnije je znati snagu grijanja, tj. količina topline koju radijator mora prenijeti u prostor koji će zagrijavati. Snaga radijatora izražava se u vatima (W) i istaknuta je na deklaraciji; kod nas su snage prikazane u EN 442 - 75°C/65°C režimu. Formula za izračun snage u vatima potrebne za zagrijavanje prostorije glasi: (širina prostorije x dužina prostorije x visina prostorije) x 70 = snaga u vatima potrebna za zagrijavanje vaše prostorije. Znači, ako imate sobu dimenzija 4x3x2,7 metara, morat ćete nabaviti radijatore ukupne snage oko 2,2 kW. (Broj 70 u jednadžbi predstavlja prosječnu toplinsku učinkovitost po kvadratu [W/m3]; ovisno o geografskom položaju i karakteristikama objekta, ta vrijednost obično varira između 60 i 80 [W/m3].)

Podjela radijatora prema izvedbi
Radijatore možemo podijeliti u tri osnovne skupine. Kupaonske (cijevne) radijatore smo već detaljnije predstavili u zasebnom blogu, a sad ćemo se više pozornosti posvetiti sobnim radijatorima.

Bijeli horizontalni pločasti radijator u dnevnoj sobi u kombinaciji sa zelenim nijansama zidova.

Klasični pločasti radijatori su zbog specifične konstrukcije manje dubine od rebrastih, a ventil i cijevi kojima se širi grijaći medij su pogledu skriveni - što ih čini vizualno atraktivnijima od rebrastih radijatora. Sastoje se od ravnih ploča koje se mogu postaviti u više redova, a na njih se mogu postaviti i konvekcijske lamele, što ih onda čini toplinski učinkovitijima. Pločasti radijatori imaju još neke prednosti pred ostalim vrstama radijatora: zbog konstrukcije su jednostavniji za čišćenje i održavanje, nižih su cijena u odnosu na aluminijske radijatore, a imaju i dug vijek trajanja - uz normalno održavanje radni im je vijek do 30 godina. 

Postoje dva tipa pločastih radijatora: kompaktni i ventilski radijatori. Kompaktni se pločasti radijatori spajaju s bočne strane (lijeve ili desne) u prostorima koji su već nastanjeni, dok se ventilski radijatori spajaju pri izgradnji objekta, s priključkom ispod radijatora.
 
Bijeli klasični radijatori horizontalni i vertikalni.

 Aluminijski radijatori se sastoje od više članaka povezanih u cjelinu; broj članaka ovisi o toplinskim potrebama određenog prostora. Taj princip povezivanja članaka u cjelinu predstavlja veliku prednost jer je moguće, ukoliko se pokaže potreba, i naknadnim dodavanjem članaka povećati snagu grijanja.
Aluminijski su radijatori dugo bili prvi odabir kupaca zbog izraženih toplinskih svojstava i otpornosti na koroziju, zbog koje su dugog vijeka trajanja. Određeni im je minus viša cijena te otežano čišćenje jer je teže doći do manje dostupnih mjesta među člancima radijatora.  


Podjela radijatora prema orijentaciji
Tradicija nalaže da kupite "normalan", horizontalni radijator, čija je širina veća od visine. Zato što su horizontalni radijatori i uobičajen izbor, cjenovno su povoljniji, oku ugodni, vizualno neprimjetni u prostoru.

Ali tradicije postoje da bi se kršile: posljednjih su godina sve popularniji i vertikalni radijatori, tj. oni čija je visina veća od širine. Njihova visina privlači pogled, stoga se dizajneri posebno trude učiniti ih što elegantnijima i atraktivnijima. Idu u visinu, stoga oslobađaju puno dodatnog prostora u sobi, što im je najveća prednost. Mana im je nešto viša cijena od horizontalnih.
 
Sivi vertikalni radijatori različitih dimenzija za moderne prostore.

Podjela radijatora prema materijalu
Pločasti se radijatori izrađuju od čelika, zahvaljujući čemu su jeftiniji, izuzetno dugotrajni te ih je moguće raznoliko oblikovati, što ih čini vizualno privlačnijima od ostalih. Osim blagog čelika, proizvođači ponekad u proizvodnji koriste i nehrđajući čelik; radijatori od nehrđajućeg čelika toplinu zadržavaju dulje vrijeme, ali su zato i skuplji od radijatora napravljenih od blagog čelika.

Aluminijski radijatori, kao što im ime govori, izrađuju se od aluminija. Aluminij je supravodič i on istog trenutka kad uključite radijator odmah počinje zagrijavati prostoriju. Isto tako, čim radijator isključite, on se brže hladi. Kvalitetniji materijal od kojeg je radijator napravljen prati i viša cijena u odnosu na čelični radijator.

Treća vrsta materijala koji se koristi pri izradi radijatora jest lijevano željezo. Potražnja za takvim radijatorima nije velika jer se radi o radijatorima starog tipa, spojenim okomitim cijevima, prigodnim za prostore uređene u tradicionalnom stilu. Željezo se sporo zagrijava, što mu je mana, ali se zato isto tako sporo i hladi te dulje zagrijava prostor.


Gdje postaviti sobni radijator
Snaga grijanja radijatora je važna, ali želite li u potpunosti iskoristiti snagu radijatora, morate znati na koje ga mjesto u prostoriji postaviti. Jedno od glavnih pravila je postaviti radijator uz staklenu stijenu ili ispod prozora, kako bi odmah zagrijavao hladni zrak koji ulazi u prostoriju. Iako je današnja stolarija puno kvalitetnija od stare, a toplinska izolacija na višem nivou, majstori se većinom još uvijek drže tog pravila o postavljanja radijatora ispod prozora i na vanjske zidove. Naravno, nitko vas neće spriječiti da radijator postavite gdje god želite i gdje je vama najpraktičnije, ali mjesta ispod prozora i dalje su siguran izbor zbog logičnog smjera strujanja hladnog zraka.

Bijeli veliki horizontalni radijator koji se uklapa uz bijeli zid.

Ako postavite radijator ispod prozora, nemojte ga prekrivati dugom zavjesom jer ćete tako znatno smanjiti mogućnost strujanja zagrijanog zraka i samim time grijanje prostorije bit će manje efikasno (a potrošnja veća). Iz istog razloga ne postavljajte radijatore preblizu namještaja; zagradite li radijator trosjedom, zagrijavat ćete trosjed, a ne prostoriju - što, vjerujemo, ne želite.

Kako čistiti radijatore
Kad kupujemo radijatore, čišćenje nam je vjerojatno zadnje na što mislimo. A trebali bismo, jer su radijatori pravi magnet za prašinu i čestice nečistoće te ih je - naročito rebraste - prilično teško kvalitetno očistiti. Prilično teško, kažemo, ali ne i nemoguće. Pri tom procesu najbolji će vam prijatelji biti usisavač za prašinu i - sušilo za kosu. Za usisavač vam je jasno, ali zašto sušilo? Jednostavno: zračnom strujom iz sušila za kosu pokušajte ispuhati prašinu i nečistoću iz teško dostupnih mjesta, pa ih nakon toga usišite usisavačem s poda. Kad je čišćenje u pitanju, na vašoj je strani još jedan saveznik - savitljiva četka za prašinu. Pomoću nje ćete doći do svih onih nedostupnih mjesta. 

Kad ste radijator očistili od prašine, vrijeme je da ga operete toplom vodom (u koju ste stavili malo cijeđenog limunovog soka) ili sredstvom za čišćenje. Ako koristite sredstvo za čišćenje, odaberite blago sredstvo koje neće naštetiti vašim radijatorima. Nakon toga radijator prebrišite suhom krpom.


Kako odzračiti radijatore
Prije početka sezone grijanja uobičajeno je odzračiti radijatore kako bi sam proces grijanja bio što je moguće više učinkovit. Pojava zraka u radijatorima uslijed duljeg nekorištenja nije rijetka pojava - prepoznat ćete je po čudnim zvukovima koji dopiru iz vašeg radijatora pri prvom pokretanju, kao i pojavi da je radijator pri dnu topao, a pri vrhu hladniji. 

Za odzračivanje vam trebaju ključić za odzračivanje, krpa i posuda za skupljanje vode. Prije nego počnete odzračivati radijator, pojačajte ih do maksimuma te pričekajte pola sata da biste bili sigurni da su se svi mjehurići zraka skupili u radijatoru. Ispod radijatora postavite posudu za skupljanje vode, a ispod nje debeli ručnik ili krpu (za svaki slučaj). Ključićem lagano otvarajte ventil za odzraku - vrući zrak može početi izlaziti već nakon što ste odvrnuli pola navoja. Proces je gotov kad sav zrak izađe, a iz radijatora krene curiti voda; tad zatvorite ventil. Ali pazite: zrak iz radijatora može biti vruć, stoga pazite da vas ne opeče! Ako niti nakon prvog odzračivanja radijator ne radi punom snagom, ponovite cijeli proces.

Bijeli mali pločasti radijator na kamenom zidu u spavaćoj sobi.
Podijelite ovaj članak s prijateljima
Pogledani proizvodi
Povezani proizvodi
{{item.FinalPriceToPay_print}}{{unitMeasure(item)}}
Sveukupno
{{totalPrice}} Uključen PDV
Preuzimanje u FT: 0,00 kn
Dostava na adresu: {{deliveryPrice}}
Cijena paleta: {{paletePrice}}
Završite kupovinu Nastavite kupovati
Pošalji sadržaj košarice na e-mail
Zatraži poziv
Pošalji košaricu
Povratak na vrh