Doznajete sve što trebate znati o odabiru laminata za vaš dom, uključujući ključne čimbenike koje treba razmotriti i kako odabrati pravi laminat za vaše potrebe.
Kad su podne obloge u pitanju, izbor je danas velik. Neki se kunu u tradicionalne materijale, nekima su moderne alternative draže. Hoćete li svoj prostor opločiti keramičkim pločicama, parketom, SPC podnim oblogama ili laminatom, ovisi o vašim potrebama, financijskim mogućnostima i ukusu. Svaka opcija ima svoje dobre i lošije strane - na vama je da izaberete što vam najviše odgovara.
Laminat je odličan izbor - što potvrđuje činjenica da se laminatom oblažu podovi sve više domova. Jednostavnost polaganja i značajno manja cijena u odnosu na parket čine laminate izuzetno popularnima. Dodamo li tome bogat izbor najrazličitijih dizajna - poput vjerne reprodukcije drva - dolazimo do zaključka da je laminat moderna podna obloga o kojoj treba ozbiljno razmisliti pri donošenju odluke o odabiru vrste poda u vašem domu.
Što je laminat?
Laminat je višeslojna podna obloga, nastala prešanjem drvene mase na visokim temperaturama, uz dodatak sintetičkih smola. Drvo čini između 80 i 90 posto sastava laminata, stoga laminati umnogome zadržavaju kvalitete slične klasičnom parketu. Laminat se sastoji od više slojeva, najčešće četiri osnovna. Najdonji sloj je balansni sloj. Ovaj sloj ujedno i štiti od moguće vlage iz podloge. Iznad njega je nosivi sloj, najvažniji u laminatu. Riječ je najčešće o HDF ploči (eng. High Density Fibreboard), ploči vlaknatici velike gustoće o čijoj debljini ovisi čvrstoća i stabilnost, ali i ukupna debljina laminata.
Na gornjem dijelu HDF ploče nalazi se dekorativni sloj. Zahvaljujući ovom sloju laminate možemo nabaviti u stotinama različitih dizajna - što je velika prednost u odnosu na parket. Na ovaj sloj dolazi završni, zaštitni sloj. Zahvaljujući njemu, vaš laminat postaje otporan na habanje i udarce te štiti donji sloj da ne izblijedi pod sunčevim zrakama. U taj se sloj mogu utisnuti i fini nabori, poput godova u drvu, koji i taktilno dočaravaju prirodni materijal.
Koje su prednosti laminata?
Najveći broj kupaca doživljava laminatnu podnu oblogu kao jeftiniju alternativu klasičnom parketu. Što i jest istina - kvalitetni je laminat cijenom osjetno povoljniji od parketa - ali to nije jedina prednost ovih podnih obloga.
Osim što će vas već u startu manje koštati, uštedjet ćete i pri postavljanju laminata. Za razliku od parketa, laminat se izuzetno lagano postavlja, a nije ga potrebno ni brusiti ni lakirati. Postavljanje laminata može postati "sam svoj majstor" projekt, pri čemu ćete uštedjeti novac koji biste potrošili na angažiranje majstora. Većina današnjih laminata postavlja se jednostavnim "click" sistemom, bez uporabe ljepila. Stoga doslovno za jedno prijepodne možete postaviti pod u bilo kojoj prostoriji u domu - i odmah možete hodati po njemu.
Jedna od velikih prednosti laminata je i bogat izbor dizajna. Mogućnosti je mnogo, na vama je da odlučite kakvu atmosferu unutar prostora želite kreirati.
Osim vizualnih rješenja, tu su i ona taktilna. Naime, zahvaljujući primjeni nove tehnologije printanja, moderni laminati nude i nevjerojatne površinske efekte, od izuzetno vjerne reljefne obrade do mat ili visokog sjaja. Godovi drveta na vašem će podu izgledati tako prirodno da će gosti pomisliti da je riječ o pravom parketu.
Zahvaljujući gornjem, zaštitnom sloju, laminat je vrlo izdržljiv i otporan na udarce i habanje. Ovisno o primjesama koje se dodaju u taj sloj, laminat postaje kvalitetniji i izdržljiviji. Svi laminati dolaze s dugogodišnjim jamstvom - što je kvalitetniji laminat, jamstvo je duže.
Laminatni podovi su izuzetno jednostavni za održavanje. Dovoljno je koristiti usisavač ili metlu, te prema potrebi prebrisati pod vlažnom krpom. Iako neki (skuplji) laminati dobro podnose i čišćenje parnim čistačima, laminatni pod ipak ne treba izlagati većim količinama vode. Naime, laminati jesu vodootporni, ali nisu i vodonepropusni, stoga ih treba održavati suhima i odmah s njih ukloniti veću količinu tekućine.
Klase laminata
Ovisno o kvaliteti, postoje različite klase laminata. Laminati se razlikuju po otpornosti na habanje, udarce i mehanička oštećenja, postojanosti dekora i boje, maksimalnoj vodootpornosti, otpornosti na kemijska i abrazivna sredstva, sunčevu svjetlost i UV zrake, visoke temperature i ogrebotine.
Klasifikacija laminata provodi se sukladno europskoj normi EN 13329. Ovisno o namjeni, laminati se klasificiraju za stambeni i komercijalni prostor. Kad je stambeni prostor u pitanju, tu su klase 21 (AC1, spavaća soba), 22 (AC2, dnevni boravak i dječja soba) i 23 (AC3, dnevna soba, kuhinja, hodnik).
Laminati u Fero-Termovoj ponudi predstavljaju klasu više, za komercijalnu namjenu. Laminati klase 31 (AC3) predviđeni su za manje urede, hotelske sobe i ostale prostore niske prohodnosti. Klasa 32 (AC4) predstavlja laminate pogodne za postavljanje u urede, trgovine, restorane i prostore srednje prohodnosti, dok se laminate klase 33 (AC5) može postavljati u javne ustanove, zgrade, trgovine, kafiće, poslovni urede i ostale prostore visoke prohodnosti. Postoje i laminati klase 34, pogodni za robne kuće, hotelska predvorja, aerodrome, sportske dvorane i slične prostore najviše prohodnosti.
Ukratko: klasa 31 namijenjena je za prostorije kojima se manje prolazi, klasa 32 za ostale prostore u kućanstvu, a klasa 33 za poslovni i prostor visoke prohodnosti.
Kao što ste primijetili, oznaka AC (eng. Abrasion Criteria) izražava se brojem (od 1 do 5) i označava otpornost laminata na habanje. Veći broj označava veću otpornost, što znači da je laminat otporniji, samim tim i dugovječniji. Ovaj je broj rezultat Taber testa, tijekom kojeg se brušenjem ispituje otpornost laminata (na udarce, oštećenja od nogu stolova, stolaca i ostalog namještaja, bubrenje rubova...).
Koju debljinu laminata odabrati?
Ovisno o debljini nosivog sloja, odnosno HDF ploče, laminati dolaze u različitim debljinama. Na tržištu su najčešći laminati u rasponu od 6 do 14 mm debljine, s tim da različiti prostori zahtijevaju različite debljine laminata. Kao što smo prije napisali, deblji nosivi sloj znači i veću čvrstoću, stoga je deblje laminate preporučljivo postavljati u prostorije više prohodnosti.
Konkretno, to znači da ćete u spavaću sobu, u kojoj je najmanje "prometa", postaviti tanji laminat - što predstavlja još jednu mogućnost uštede. Također, postavljate li laminat preko podnog grijanja na toplu vodu, imajte na umu da će tanjem laminatu trebati manje vremena da se zagrije. Kupci se najčešće odlučuju za laminate debljine 7 ili 8 milimetara, jer oni pokrivaju većinu potreba prosječnog kućanstva.
Kako postaviti laminat?
Jedna od najvećih prednosti laminata kao podnih obloga je jednostavnost postavljanja. Laminatni pod možete postaviti i sami, dovoljno je držati se uputstava.
Laminatne ploče postavljaju se na odgovarajuću podlogu koja mora biti samonoseća (čvrsta i stabilna). Prije polaganja laminata potrebno je ispitati ravninu podloge pomoću mjerne letvice i libele. Laminate možete postaviti na cementne glazure, ploče vlaknatice, konstrukcije od iverice, ali (uvjetno) i na postojeće podne obloge.
Prije postavljanja, laminatne je ploče potrebno ostaviti položene u ambalaži u prostoriji u koju ćete ih postavljati. Tamo moraju stajati barem 48 sati prije polaganja - to je proces prilagodbe, pošto je ipak riječ o materijalu koji sadrži visoki postotak drva. Temperatura zraka u prostoriji treba biti barem 18°C, a temperatura poda najmanje 15°C.
Prije postavljanja laminata, na pod valja postaviti Voxort pjenastu podlogu za laminat. Ova se podloga koristi da smanji buku od koraka i poveća osjećaj udobnosti hodanja. Uz ostalo, ova podloga može ublažiti utjecaj sitnijih nesavršenosti poda na koji se laminat polaže.
Pri postavljanju laminata, imajte na umu da će laminatni pod najprirodnije izgledati ako laminatne ploče postavljate paralelno padu svjetlosti u prostoriju. Postavljanjem laminata treba krenuti od najdužeg ravnog zida. Posljednja laminatna ploča u redu vjerojatno neće odgovarati dužinom, stoga višak odrežite običnom ili ubodnom pilom. Sljedeći red mora započeti laminatnom pločom najmanje 15 cm duljom ili kraćom od prve ploče prethodnog reda.
Kao i svaki pod od prirodnog materijala, i laminatni pod "diše" ovisno o temperaturi i postotku vlažnosti u prostoriji. Zato je potrebno pri postavljanju ostaviti fugu širine 8 do 10 mm između laminata i zidova. Ako laminat postavljate do ugradbenih ormara ili kuhinjskih elemenata, postavite ih do, a ne ispod elemenata. Na kraju, kad položite cijelu površinu poda, postavite sve potrebne profile i rubne letvice.
Laminatni pod se može lijepo uklopiti u svaku prostoriju. Baš kao i zidnim panelima, laminatima možete obložiti i zidove - samo uz malo drukčiju tehniku postavljanja. U Fero-Termovim prodajnim centrima ili na našem webshopu provjerite ponudu kvalitetnih May laminata - i već sutra možete hodati po atraktivnom laminatnom podu u vlastitom domu.